Prosečni troškovi i marže u građevinarstvu u Srbiji (2023)
Prosečna bruto operativna marža u građevinarstvu u Srbiji iznosi 11,8% prihoda, a nabavke robe i usluga — materijal, podizvođači, mehanizacija — u proseku nose čak 86,2% prihoda (Eurostat, Strukturne poslovne statistike 2023). S troškom osoblja od 11,0%, ukupni poslovni troškovi dostižu 97,2% prihoda; podaci obuhvataju 16.282 građevinske firme sa 116.827 zaposlenih.
| Pokazatelj | Vrednost | Tip |
|---|---|---|
| Učitavanje podataka… | ||
Nabavke robe i usluga: 86,2% prihoda
Od svakih 100 dinara prometa, prosečna srpska građevinska firma preko 86 dinara potroši na eksterne troškove: materijal, podizvođače, najam mehanizacije, gorivo i energiju, ali i kiriju, osiguranja i ostale spoljne usluge — Eurostat sve to vodi pod jednom kategorijom nabavki. Udeo je znatno viši nego u Hrvatskoj (69,6%) ili BiH (71,1%), što ukazuje da srpske firme veći deo posla „paketiraju" preko podizvođača umesto vlastitih radnika.
Takav model ima svoju logiku (fleksibilnost, manji fiksni trošak), ali i cenu: svaka karika u lancu uzima svoju maržu. Ako su vaše nabavke iznad 86,2% prihoda, prve adrese za proveru su cene ključnog materijala, uslovi s podizvođačima i rastur na gradilištu.
Trošak osoblja: 11,0% prihoda
Sa 11,0% prihoda za bruto plate i doprinose, srpsko građevinarstvo je bliže trgovini (9,0%) nego ugostiteljstvu (22,3%) — što je druga strana medalje visokog udela podizvođača. Hroničan nedostatak radne snage gura plate prema gore, pa firme sve češće biraju između skupljih vlastitih radnika i skupljih podizvođača — u oba slučaja nalaz pokazuje isti ukupni pritisak na troškove, samo raspoređen na različite kategorije.
Ukupni troškovi i marža: projekti nose rizik
Prosečni ukupni troškovi od 97,2% prihoda deluju alarmantno, ali nezavisno izmerena bruto operativna marža branše iznosi 11,8% — ovo je najbolji primer zašto se u Eurostat metodologiji udeli troškova i marža ne sabiraju u 100% (razlike u obuhvatu zaliha i internih radova). Na godišnji promet od 50.000.000 dinara prosečna marža znači oko 5.900.000 dinara operativne zarade pre amortizacije (a mehanizacija se amortizuje brzo), kamata i poreza. Jedan loše ugovoren posao s probijenim rokovima može pojesti zaradu tri dobra — zato godišnji prosek firme ima veću dijagnostičku vrednost od marže pojedinog projekta.
Objašnjenje metodologije je na stranici Metodologija.
Čemu služi poređenje s prosekom?
Odstupanje do ±1,5 procentnih poena od proseka tretiramo kao normalan raspon. Građevinska firma s prometom od 50.000.000 dinara čije su nabavke 90% umesto prosečnih 86,2% troši oko 1.900.000 dinara godišnje više od branše — iznos koji se najčešće krije u ceni materijala ugovorenoj „po inerciji" i u podizvođačima bez konkurentske ponude.
Uporedite svoju firmu s branšom
Unesite prihod i troškove — nalaz za 60 sekundi, besplatno i bez registracije. Podaci ne napuštaju vaš browser.
Uradi analizu za građevinarstvo →Česta pitanja
Kolika je normalna marža u građevinarstvu u Srbiji?
Prema Eurostat podacima za 2023., prosečna bruto operativna marža u građevinarstvu u Srbiji iznosi 11,8% prihoda. Marža po pojedinom projektu može znatno varirati, ali godišnji prosek firme oko tog nivoa znači poslovanje u ravni branše.
Koliki deo prihoda građevinske firme odlazi na materijal i podizvođače?
U proseku 86,2% prihoda (Eurostat 2023) — znatno više nego u Hrvatskoj (69,6%) ili BiH (71,1%), što ukazuje na jači oslonac na podizvođače. Kategorija nabavki obuhvata materijal, podizvođače, mehanizaciju, gorivo, energiju i ostale spoljne usluge.
Koliki su troškovi radnika u građevinarstvu u Srbiji?
Prosečan trošak osoblja (bruto plate i doprinosi) u srpskom građevinarstvu iznosi 11,0% prihoda (Eurostat 2023). Firme koje više posla ugovaraju preko podizvođača imaju niži udeo osoblja, a viši udeo nabavki.
Kako da uporedim troškove svoje građevinske firme s prosekom?
Unesite godišnji prihod, nabavke i trošak osoblja u besplatni alat FirmaPuls. Alat ih pretvara u procente prihoda i poredi s Eurostat prosekom za građevinarstvo u Srbiji, uz okvirni iznos moguće godišnje uštede.