Prosječni troškovi i marže u građevinarstvu u BiH (2023)

Prosječna bruto operativna marža u građevinarstvu u Bosni i Hercegovini iznosi 22,3% prihoda — najviša među svim kombinacijama zemlje i sektora koje pratimo (Eurostat, Strukturne poslovne statistike 2023). Nabavke robe i usluga — materijal, podizvođači, mehanizacija — u prosjeku nose 71,1% prihoda, trošak osoblja 12,1%, a ukupni poslovni troškovi 83,2%; podaci obuhvataju 5.924 građevinske firme sa 41.115 zaposlenih.

Nabavke robe i usluga: 71,1% prihoda

Od svakih 100 KM prometa, prosječna bh. građevinska firma 71 KM potroši na eksterne troškove: materijal, podizvođače, najam mehanizacije, gorivo i energiju, ali i kiriju, osiguranja i ostale vanjske usluge — Eurostat sve to vodi pod jednom kategorijom nabavki. Udio je blizu hrvatskog prosjeka (69,6%), a daleko ispod srbijanskog (86,2%), gdje firme znatno više posla ugovaraju preko podizvođača.

Udio nabavki snažno zavisi od poslovnog modela: firma koja većinu radova izvodi vlastitim radnicima imat će niže nabavke i više osoblje, dok generalni izvođač koji „paketira" podizvođače lako pređe 80%. Ako ste iznad prosjeka, prve adrese za provjeru su cijene ključnog materijala, uslovi s podizvođačima i rastur na gradilištu.

Trošak osoblja: 12,1% prihoda

Sa 12,1% prihoda za bruto plate i doprinose, bh. građevinarstvo je bliže trgovini (7,9%) nego ugostiteljstvu (20,3%). Odlazak radnika u inostranstvo gura plate prema gore, pa firme sve češće biraju između skupljih vlastitih radnika i skupljih podizvođača — u oba slučaja nalaz pokazuje isti ukupni pritisak na troškove, samo raspoređen na različite kategorije.

Ukupni troškovi i marža: najprofitabilnija branša u regiji

Prosječni ukupni troškovi od 83,2% prihoda ostavljaju bh. građevinarima nezavisno izmjerenu bruto operativnu maržu od čak 22,3% — za usporedbu, hrvatske firme u prosjeku zarađuju 13,3%, a srbijanske 11,8%. Na godišnji promet od 800.000 KM to je oko 178.000 KM operativne zarade prije amortizacije (a mehanizacija se amortizuje brzo), kamata i poreza. Marža po projektu pritom divlje varira — jedan loše ugovoren posao s probijenim rokovima može pojesti zaradu tri dobra. Zato godišnji prosjek firme ima veću dijagnostičku vrijednost od marže pojedinog projekta.

Napomena: bruto operativna marža je nezavisno izmjerena metrika, pa se zbir udjela troškova i marže ne mora poklopiti tačno sa 100% — objašnjenje je u metodologiji.

Čemu služi usporedba s prosjekom?

Odstupanje do ±1,5 postotnih bodova od prosjeka tretiramo kao normalan raspon. Građevinska firma s prometom od 800.000 KM čije su nabavke 76% umjesto prosječnih 71,1% troši oko 39.200 KM godišnje više od branše — iznos koji se najčešće krije u cijeni materijala ugovorenoj „po inerciji" i u podizvođačima bez konkurentske ponude.